Svjetski dan Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja, te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika.

Postoje lijekovi za usporavanje i ublažavanje bolesti u ranijim stadijima. Alzheimerova bolest je dvostruko češća kod žena, a najčešća u dobi od preko 65 godina. Bolest u prosjeku traje 7 godina, katkad i do 20 godina. Autopsija ljudi koji su imali Alzheimerovu bolest pokazuje oštećenja tzv. bazalne jezgre koja se nalazi u moždanom deblu i proizvodi acetilholin, tvar koja je potrebna za prijenos impulsa s jedne moždane stanice na drugu. Za pamćenje je vrlo važna dobra komunikacija među stanicama, a nema li dovoljno tvari koja tu komunikaciju omogućuje, pamćenje i dosjećanje je vrlo teško.

Kada bolest napadne um, pamćenje je vrlo kratkotrajno. Informacije koje tada čovjek dobije zaboravlja u roku od nekoliko minuta, a i često je razdražljiv i agresivan. Alzheimerova bolest se može potpuno utvrditi nakon što se pregleda tkivo pod mikroskopom tražeći Aβ peptid i Tau protein, što je moguće tek poslije smrti. Zbog toga, liječnici se oslanjaju na druge tehnike da bi dijagnosticirali Alzheimerovu bolest. Dijagnoza počinje time što se uklanjaju svi mogući uzroci gubitka pamćenja kao što su depresija, alkoholizam i upotreba droga.

Osoba se zatim podvrgava pregledima, uključujući i posebno skeniranje mozga, da bi se kao uzrok uklonili i drugi poremećaji. Nakon toga, osoba ide na detaljniji pregled koji se zove neuropsihološki pregled, a koji je napravljen tako da procijeni njegove sposobnosti da izvrši određene mentalne zadatke. Liječnici se također raspituju o medicinskoj prošlosti oboljelog da saznaju više o nekim težim bolestima u obitelji, što može pomoći u dijagnosticiranju bolesti.

10 znakova Alzheimerove bolesti

1. Gubitak pamćenja koji utječe na svakodnevne aktivnosti. Bolesnici počinju zaboravljati nedavne događaje i učestalo postavljati ista pitanja (kao da nisu čuli)
2. Otežano izvođenje svakodnevnih aktivnosti. Bolesnici nisu u mogućnosti planirati, organizirati i rješavati probleme. Ove promjene najčešće se rano uočavaju kao otežano upravljanje financijama.
3. Problemi s govorom javljaju se u vidu traženja riječi pri govoru, zaboravljanja teme razgovora te otežanog sudjelovanja u komunikaciji zbog problema s razumijevanjem govora.
4. Dezorijentacija u vremenu i prostoru. Bolesnici ne znaju godinu, dan u tjednu i godišnje doba. Pored toga bolesnici se počinju otežano snalaziti u prostoru i lutati.
5. Problemi s rasuđivanjem te donošenje krivih odluka. Bolesnici gube kritičnost prema svom stanju i mogu negirati svoje poteškoće.
6. Oštećeno apstraktno mišljenje, te posljedično otežano planiranje budućih događaja.
7. Zametanje stvari očituje se kao ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, poput stavljanja novina u frižider.
8. Promjene raspoloženja i ponašanja. Promjene raspoloženja najčešće se javljaju kao tuga i pojava strahova. Bolesnici također mogu postati uznemireni, razdražljivi i optuživati druge za nestanak stvari i slično.
9. Promjene osobnosti. Bolesnici mogu izgubiti interes za stvari koje su ih nekad veselile, socijalno se izolirati.
10. Gubitak inicijative. Bolesnici mogu postati jako pasivni, mentalno rigidni i izbjegavati bilo kakve promjene.

Rani znakovi Alzheimerove bolesti mogu biti suptilni i nekad ih je teško razlikovati od promjena koje se fiziološki događaju u osoba starije životnoj dobi. Zbog pravodobnog započinjanja liječenja bitno je rano prepoznati znakove Alzheimerove bolesti, i razlikovati ih od kognitivnih promjena koje se javljaju u starijih osoba.

Najnovije procjene govore da će u Svijetu do 2040. godine biti do 100 milijuna oboljelih. Tako veliki broj bolesnika koji boluju od Alzheimerove bolesti i osoba koje se brinu o njima naveo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da proglasi Alzheimerovu bolest javnozdravstvenim prioritetom. Ova činjenica postavlja imperativ na zdravstvene djelatnike u ranom prepoznavanju bolesti te pravodobnom adekvatnom liječenju.

Hrvatska spada u vodeće europske zemlje koje karakterizira izrazito demografsko starenje populacije. Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima preko 95.000 osoba oboljelih od demencije, te da je godišnja incidencija oko 3.000 novih slučajeva demencije.